Peking demonstrativno stoji uz Moskvu, premda ruska agresija u Ukrajini i Kini donosi nevolje. S druge strane, zbog sankcija Putin nema mnogo izbora nego da se okrene istoku čime riskira ovisnost od Kine, piše Deutsche Welle u svojoj analizi.
Kada se u petak, nakon sedam dana zasjedanja, završio kineski Narodni kongres, premijer Li Keqiang izašao je pred novinare. Upitan je o stavu Pekinga o ratu u Ukrajini. “Stvarno uznemirujuće stanje”, rekao je premijer i pozvao na “krajnju suzdržanost”.
U Pekingu nema ni traga od kritike Moskve zbog agresije. Umjesto toga, kritiziraju se zapadne sankcije protiv Rusije.
“Bez obzira na podlost međunarodne oluje, Kina i Rusija će održati svoju stratešku odlučnost i uvesti obuhvatno partnerstvo u novu eru”, rekao je početkom tjedna šef diplomacije Wang Yi.
On je odnos Pekinga i Moskve označio kao “jednu od najvažnijih bilateralnih veza na svijetu” koja doprinosi “miru i stabilnosti”. “Prijateljstvo dva naroda je čvrsto kao stijena”, dodao je Wang.
Geopolitičko partnerstvo
Rusija i Kina dijele mnogo više od četiri tisuće kilometara granice. Energenti i sirovine idu ka Kini, industrijski proizvodi ka Rusiji. U obje zemlje vlast je čvrsto autokratska, vezuju ih neprijateljstvo prema Sjedinjenim Američkim Državama kao i veličanje slavne prošlosti kada treba opravdati aktualne političke poteze.
“Za Kinu je geopolitički element odlučujući u odnosu s Rusijom”, kaže njemački politolog Maximilian Mayer. “Osnova je strateška suradnja kojom se treba potisnuti američka hegemonija, kako to vide u Moskvi i Pekingu. Treba stvoriti protutežu u multipolarnom svijetu”, kaže on za DW.
Strateško partnerstvo je pojačano 4. veljače u formi zajedničkog priopćenja o “prijateljstvu bez granica”. Tada je Vladimir Putin posjetio kolegu Xija Jinpinga i prisustvovao otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Samo tri tjedna kasnije počela je invazija na Ukrajinu.