Uprkos naređenju da se obustavi vatra, kojeg je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba
Danas se obilježava 30. godišnjica od bitke u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici (danas Hamdije Kreševljakovića) u Sarajevu. Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA.
Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.
Tako je kolona vojnih vozila JNA, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji, a u koloni je bila 261 osoba.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, kojeg je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
Međutim, iako je od dešavanja u Dobrovoljačkoj prošlo 30 godina, još se špekuliše o broju ubijenih pripadnika bivše JNA. Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je poginulo od devet do 42 osobe, dok Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici. Istraga.ba otkriva da je optužnica podignuta protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahte, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška. Među optuženima nema Kerima Lučarevića koji je bio obuhvaćen istragom, ali je zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja krivični predmet protiv njega razdvojen.
Odluku o obustavi istrage protiv bivših visokih i vojnih zvaničnika BiH Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića, Zaima Backovića, Jusufa Pušine, Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića, Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića Tužilaštvo BiH je donijelo 2012. godine zbog toga što je postupajući (međunarodni) tužilac ocijenio da u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine, uopće nije počinjen ratni zločin, jer je kolona JNA vozila bila “legitiman vojni cilj”. Međutim, nakon što su porodice oštećenih, odnosno porodice pripadnika JNA koji su stradali u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, uputile apelaciju Ustavnom sudu BiH, bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je formirala komisiju koja bi trebala razmotriti ponovo otvaranje istrage.
U komisiji su bili tužioci Gordana Tadić, pokojni Milorad Barašin, Aleksandar Faladžić, Stanko Blagić, Mirza Hukeljić, Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH. Komisija se, prema informacijama Istrage, nikada nije uspjela usaglasiti o ponovnom otvaranju istrage, jer su Sena Uzunović i još jedna službenica Tužilaštva BiH konstatirali da ne postoji zakonski osnov za ponovo pokretanje. Tužilac Mirza Hukeljić je već bio pripremio i odluku kojom je definitivno okončan predmet Dobrovoljačka. Međutim, nekoliko mjeseci poslije, bivša glavna državna tužiteljica je samostalno donijela naredbu o provođenju istrage protiv osoba koje su već ranije “oslobođene” istrage. Bila je to, dakle, 2018. godina.
Upravo te godine je Ustavni sud BiH je usvojio apelaciju Bogdane Tomović i Gordane Gvozdenović te naložio Tužilaštvu BiH da “bez daljih odlaganja preduzme mjere s ciljem odlučivanja o pritužbama protiv naredbe o neprovođenju istrage od 17. januara 2012. godine”.Četiri godine kasnije, Gordana Tadić je razriješena, a vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je parafirao optužnicu protiv Ejupa Ganića i drugih.