Iz Ureda visokog predstavnika javnost je 24. aprila obaviještena da je osnovana Radna grupa eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini, piše Faktor.
– Ova radna grupa ima zadatak na nivou eksperata vršiti pravnu analizu različitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti – saopćeno je tada iz OHR-a.
Faktor je zatražio od OHR-a imena članova ove radne grupe, ali je 28. aprila rečeno da će “u narednih nekoliko dana biti objavljena na zvaničnoj web stranici”. Od tada je prošlo nekoliko puta po nekoliko dana, ali imena nema.
Ni na jučer ponovljeni upit ko su članovi ove radne grupe te po kojim kriterijima su odabrani, nismo dobili odgovor, da bi jutros se oglasili iz OHR-a najavljujući za sljedeću sedmicu treći po redu sastanak “Radne grupe koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci”.
Od predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića sinoć smo saznali da su se kadrovi iz ovog entiteta povukli iz rada ekspertske grupe, te da bi “dogovor o ovom pitanju trebalo da postignu Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije”.
– Oni bi trebalo da potpišu sporazum o investicijama ili zemljištu bez prejudiciranja konačnog rješenja i bez uplitanja stranaca. Mnogi smatraju da je imovina RS-a nepostojeća, da je to sve imovina Bosne i Hercegovine. Mi smatramo da Bosna i Hercegovina nema druge imovine nego onu koju imaju RS, FBiH i Brčko Distrikt jer tako piše u Dejtonskom sporazumu. Mi smatramo da ništa u Bosni i Hercegovini ne ugrožavamo time što imamo svoju imovinu – rekao je u intervjuu “Jedan” na BHRT-u.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poručuje kako “nisu tačne tvrdnje da je pitanje vlasništva državne imovine već riješeno u Dejtonu”.
– Ovo je fundamentalno pitanje koje u ovoj zemlji tek treba da se riješi. Stoga je zaključak jednostavan: bh. političari – radite svoj posao! Kada je u pitanju proces kako doći do rješenja, potrebni su nam tehnički i pravni razgovori koji vode do prihvatljivog i održivog rješenja pitanja raspodjele imovine između države, entiteta, Distrikta Brčko, kantona i općina – naveo je Schmidt.
Ekspert za pitanja državne imovine Muharem Cero pojašnjava da postoje tri vrste imovine – imovina iz kontinuiteta u koju spada i imovina koja se zatekla na datum 31.12.1991. godine, imovina iz sukcesije, ostavinskog postupka Jugoslavije, i sporazum o sukcesiji koji kaže da imovina postaje od onoga na čijoj teritoriji se nalazi na dan proglašenja nezavisnosti.
Državna imovina podrazumijeva imovinu na čitavoj teritoriji države BiH, a u to spadaju i rijeke, šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište. Upravo taj dio imovine političari iz RS-a ne dozvoljavaju da se knjiživi na državu.
Cero upozorava da bi spuštanjem državne imovine na nivo entiteta država BiH postala ono što Milorad Dodik zagovara, a to je državna zajednica i zadiralo bi se u teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Državna imovina predmet je spora od 2004. godine. PIC je pozvao domaće vlasti da riješe ovo pitanje, ali kako nije bilo dogovora, tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom kako ne bi došlo do knjiženja na niže nivoe vlasti.
Ustavni sud BiH potvrdio je u svojoj odluci iz 2012. godine da Ustav BiH utvrđuje da je država BiH titular državne imovine, uključujući i neperspektivnu vojnu imovinu.
Također, Ustavni sud BiH početkom 2020. godine donio je odluku da su šume, rijeke i poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.
Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Radi se o Programu 5+2 u kojem između ostalog stoji da su ciljevi “prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti i prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu”.