Hrvatski premijer Andrej Plenković prvi put u mandatu otišao je u posjetu Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju kao predsjednik Vlade nije posjetio.
U Subotici je Plenković, zajedno sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, otvorio Hrvatski dom – Maticu, sjedište hrvatske manjine u Srbiji, čiju je gradnju u cijelosti finansirala hrvatska Vlada.
Plenković je rekao kako je s Brnabić razgovarao o otvorenim pitanjima poput nestalih i procesuiranja ratnih zločina, ali i načinima unapređenja saradnje, poseno na ekonomskom i trgovinskom planu.
Na novinarsko pitanje o obilježavanju vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu, Plenković je rekao da ona, kao i operacija Bljesak, na hrvatskoj političkoj sceni ne izazivaju nikakve kontroverze te da se radi o oslobodilačkim operacijama i ključne bitke Domovinskog rata.
Osvrnuo se i na primjedbu novinarke da je godišnjica Oluje prilika za zaoštravanje retorike s obje strane.
– Kad je riječ o Vladi RH, osobito u ovih sedam godina koliko sam ja premijer, mislim da nije bilo niti jedne situacije gdje je zaoštrena retorika, a da je to krenulo s naše strane. To je vrlo važno za javnost u Srbiji da razumijemo, poručio je Plenković.
– Predstavnici srpske manjine bili su s nama i u Vukovaru, bili su s nama i u Kninu, dio su naše vlade već punih sedam godina, funkcioniramo skladno, rekao je Plenković, naglašavajući i podršku koju daju predstavnicima srpske i svih drugih manjina.
Dodao je da će kao i svih dosadašnjih godina dostojanstveno obilježiti Oluju.
– Da bi se riješila sva otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, potrebno je puno dana, puno sati, puno stručnjaka, puno resora, puno dobre volje da se naprave koraci naprijed, rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara.
Upitan o izjavi premijerke Brnabić da ne postoji niti jedan zahtjev s hrvatske strane vezan za nestale na koji Srbija nije odgovorila, Plenković je rekao da postoji 1807 ljudi koji se još uvijek smatraju nestalima iz vremena Domovinskog rata.
– Dio njih su Hrvati, dio njih su Srbi. To isto treba kazati. Mi, nažalost, nemamo podatke o mnogima jer da ih imamo, onda bi ih vjerojatno sve negdje pronašli, identificirali – ukoliko su preminuli – njihove posmrtne ostatke, rekao je Plenković.
– Ta trajna zadaća ostaje na dnevnom redu hrvatske vlade i bit će dok ne dobijemo podatke i o zadnjem poginulom, dodao je.
– Mi kontinuirano te podatke tražimo.
– Jasno je da cjelina tih podataka nikada nije u potpunosti prezentirana Hrvatskoj, rekao je Plenković.
Dodao je da, koliko je shvatio, Brnabić nije ni namjeravala dati izjave te da ne može komentirati nešto što nije čuo.
– Mi u svakom slučaju kao država nemamo sve podatke. Da ih imamo, sve bi identificirali, rekao je premijer.
Plenković je u izjavi nakon otvaranja Hrvatskog doma – Matice zahvalio Brnabić na današnjem susretu, razgovoru i njezinoj nazočnosti na otvaranju.
Poručio je da je Vladi jedna od temeljnih ustavnih zadaća podržavati Hrvate koji žive izvan domovine.
– Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni su rezidualnim pitanjima iz vremena Miloševićeve agresije na Hrvatsku i to je svima dobro poznato. I te rane iz recentne prošlosti na određeni način omeđuju dinamiku i brzinu naših odnosa. No ovaj današnji događaj i, u konačnici, moj prvi posjet u sedmoj godini od kada sam predsjednik Vlade RH Srbiji i Subotici, Vojvodini, uz otvaranje ovakvoga doma, predstavlja više simboličkih poruka, rekao je Plenković.
Jedna od tih poruka, rekao je, jest unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Srbije. Dodao je da su Brnabić i on razgovarali “o svim temama”, koje je podijelio u tri grupe.
Prva su pitanje granica i procesuiranja ratnih zločina, dobivanja informacija o nestalima iz Domovinskog rata, pitanje ratnih šteta, povratka kulturnih dobara – svega onoga što opterećuje odnose dviju zemalja već niz godina. Nakon što je Hrvatska na svojoj strani imenovala koordinatora na razini državnog tajnika u MVEP-u, dogovoreno je da će u sljedećem razdoblju i Srbija imenovati svog koordinatora te da će oni nastaviti raditi na svim tim pitanjima kako bi se pripremila rješenja za više političke razine, naveo je Plenković.
U drugoj skupini je tema unaprjeđenja gospodarske razmjene, koja danas iznosi oko 2,7 milijardi eura.
– Mi smatramo da ta razmjena može i treba biti veća, poručio je Plenković.
Istaknuo je i suradnju u području prometa i infrastrukture.
U trećoj skupini tema bile su situacija na Kosovu, stabilnost cijele regije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, kao i europski put Srbije.
Hrvatska s optimizmom gleda na europski put svih država u susjedstvu, pa tako i Srbije, rekao je Plenković.