Sejdić nakon nove optužnice: Nisam dio nečasnih postupaka, niti je neko od onih kojima sam komandovao

Preporučujemo

Ahmet Sejdić, komandant Višegradske brigade nakon nove optužnice za ratni zločin u okolini Foče i Višegrada u izjavi za Klix.ba kaže da je sve što je učinio tokom agresije na BIH bilo viteški i dostojanstveno.

“Sve što sam učinio, učinio sam dostojno i viteški, za sve sam spreman odgovarati, nisam dio nečasnih postupaka niti je neko od onih kojima sam komandovao dio takvih postupaka”, kaže Sejdić.

- -

On se tereti da je sa još 12 nekadašnjih komandanata i pripadnika Armije RBIH učestvovao u ratnom zločinu nad žrtvama srpske nacionalnosti u mjestu Jošanica kod Foče u mjesecu decembru 1992. godine, u kojem je ubijeno 56 civila srpske nacionalnosti, ranjeno oko 10 žrtava te za paljenje i uništavanje kuća, imovine, poljoprivrednih i pomoćnih objekata.

Sejdić, kao komandant brigade i član štaba TO, dodatno se tereti za zločine u selima Klisure, Bursići i Hadrovići u općini Višegrad, 8.8.1992. gdje je, prema optužnici, ubijeno 8 civila srpske nacionalnosti, među kojima najstarija žrtva starica od 90 godina, jedan civil je ranjen, a troje civila odvedeno u nezakonito zatočenje na području Višegrada, dok su kuće i objekti paljenje i uništavani.

Optužnica protiv Ahmeta Sejdića, jednog od heroja odbrane Goražda izazvala je brojne reakcije, a između ostalih reagirao je i Ermin Kuka, viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Novi narativi

- -

“Informacija o podizanju novih optužnica za počinjene razne zločine protiv bivših pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, jedine legalne i legitimne vojne formacije na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine u vremenu agresije, predstavlja još jedan u nizu pokazatelja novih pristupa i ponašanja državnog tužilaštva o nametanju nekih novih narativa”, smatra Kuka.

Tvrdi kako se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine bavi procesuiranjem branilaca, pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji su stali u odbranu svojih porodica, imovine i domovine.

“Njih se procesuira samo zato što su stali u odbranu onih koji su već bili unaprijed i planski targetirani da nestanu, samo zato što su Bošnjaci. Današnja informacija je dokaz da živimo vrijeme narativa usmjerenog ka tome da se izjednače zločinac i žrtva, agresor i branilac, čime se svjesno i namjerno žele falsificirati historijski utvrđene činjenice na najvišim sudskim instancama u Europi i svijetu. To je porazna činjenica kojoj sve više svjedočime. Radi se o dobro pripremljenoj i u praksi provođenoj strategiji onih koji štite zločince i nastoje skrivati njihove zločine, a tu, prije svih, mislim na aktualno rukovodstvo entiteta Rs i okružna tužilaštva tog entiteta, uz nezaobilaznu podršku susjedne Republike Srbije”, kaže Kuka.

Ističe kako u tom kontekstu ne treba zaboraviti da je izvršen je izvršen prenos nadležnosti sa Haškog tribunala na Sud Bosne i Hercegovine – A lista, sa imenima 848 osoba, gdje je pribavljeno dovoljno dokaza za podizanje optužnica.

Sigurna zona UN-a

“Ali, poseban problem je što je značajan broj tih osoba nedostupan pravosudnim organima, a ako im se i sudi, sudi im se pred pravosudnim organima zemlje u koju su pobjegli, a ne pred sudom države u kojoj su počinili zločine. Prema raspoloživim podacima, čak 101 optuženi zločinac za počinjene zločine nad Bošnjacima se krije izvan Bosne i Hercegovine i nedostupan je pravosudnim organima države. Podsjetit ću da Bosna i Hercegovina ima sporazume sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom o izručenju optuženih za krivična djela, ali su optuženi za ratne zločine izuzeti iz sporazuma”, ističe Kuka.

Smatra nespornim da se svaki zločin treba procesuirati i odgovorni dovesti pred lice pravde, ali tvrdi da je paradoksalna činjenica da se branioci procesuiraju (neki čak više puta), a da s druge strane oni koji su napadali i vršili stravične zločine u svim okupiranim gradovima i gradovima pod opsadom ne procesuiraju.

“Grad Goražde je u tom smislu, najbolji primjer. Procesuiraju se oni koji su branili “sigurnu zonu” UN-a, a ne oni koji su ubijali civile i granatirali civilne objekte”, kaže Kuka.

Podsjećamo, Ahmeta Sejdića Tužilaštvo BiH optužilo je i 2016. godine za zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području općina Rudo, Višegrad i Goražde, a nakon procesa dugog četiri godine Sejdić je 2020.godine pravosnažno oslobođen svih optužbi Tužilaštva BiH

Najnovije

Francuska: Mladić usmrtio najmanje pet osoba u izbjegličkom kampu

Najmanje pet osoba je ubijeno u pucnjavi u i oko migrantskog kampa u blizini grada Dunkerka na sjeveru Francuske. Muškarac...