Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija potpisnice su deklaracije čiji je cilj uklanjanje graničnih kontrola i drugih prepreka unutar zone slobodne trgovine za sve zemlje Zapadnog Balkana, najdalje do 2021. godine, a koja bi politikom podsjećala na zonu Schengena.
Pozivaju i ostale zemlje regiona da im se pridruže, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, a možda čak i Kosovo.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, ne krije simpatije prema ovoj ideji. Uputio je u četvrtak, 24.10.2019. godine, inicijativu Vijeću ministara BiH za prihvatanje tzv. Malog Schengena. Riječ je o spomenutoj zajedničkoj deklaraciji za unapređenje regionalnog ekonomskog prostora koja bi omogućila potpuno i slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga u cijelom regionu.
Pored navedenog, zemlje potpisnice deklaracije bile bi u mogućnosti da prelaze granice sa ličnom kartom i diplome bi bile priznate sa jednakim mogućnostima rada.
Ekspertica za međunarodnu ekonomiju, trgovinu i finansije, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Snježana Brkić objasnila je šta je zapravo Mali Schengen. Zona Schengena funkcioniše kao područje jedne države sa strožijom kontrolom vanjskih granica, ali bez unutrašnjih graničnih kontrola.
“Za stvaranje zajedničkog tržišta potrebno je najprije kreirati carinsku uniju, harmonizovati brojne propise i standarde u regionu, što je izuzetno složen i dugotrajan proces. Ekonomski interes i interes građana u zemljama koje bi bile članice ove integracije, bez sumnje postoji, ali i skepticizam kada je riječ o dogovorima o različitim aspektima integracije koji ujedno znače mnogo više odricanja od autonomije u vođenju ekonomske politike, nego što je to značila CEFTA 2006”, kaže Brkić.
Pitanje je da li ova ideja može zaživjeti i zaista voditi dubljem ekonomskom integrisanju zemalja regiona, ili je nešto sasvim drugo posrijedi?
“Čak i prvi korak u smjeru slobodnog kretanja ljudi po ugledu na Schengen znači brojne aktivnosti na uspostavljanju policijske saradnje, zajedničkog informacionog sistema ili bar ozbiljnijeg dogovora o razmjeni podataka i izgradnji međusobnog povjerenja. Naime, slobodno kretanje bez graničnih kontrola potencira i prijetnje vezane za organizovani kriminal i terorizam te dodatno komplikovanje migrantskog pitanja”, jasno ističe Brkić.
Indikativno je da možda upravo zbog pitanja Malog Schengena, koje je čekalo da dođe na red, Makedonija nije dobila datum pregovora za ulazak u EU. Razvoj događaja upućuje na to da se čeka ujedinjenje država Balkana nekadašnje Jugoslavije: Hrvatska i Slovenija, potom Albanija, pa da se onda odluči da li se (ne)ulazi u EU.
(Index.ba)