Na današnji dan prije 32 godine poginuo je Blaž Kraljević, komandant HOS-a koji je u prvim danima rata djelovao u Hercegovini. Smrt Blaža Kraljevića i njegovih HOS-ovaca do danas je ostao jedna od najvećih misterija u novijoj historiji.
Naime, 9. augusta 1992. godine, poslije briljantnih uspjeha jedinica HOS-a pod komandom general – majora Blaža Kraljevića na trebinjskom ratištu i oslobađanja uže gradske jezgre i iskrene želje za oslobađanjem cjelokupne teritorije Republike Bosne i Hercegovine, sa ostalim patriotskim snagama stali su na put nacionalistima i fašistima iz samozvane hrvatske zajednice “Herceg-bosna”, koji su po svaku cijenu željeli podijeljenu Bosnu i Hercegovinu.
Brzo nakon početka rata došlo je do sukoba između HVO-a i HOS-a u BiH. HVO je tražio da se HOS podredi njima, baš kao što se u Hrvatskoj podredio HV-u. Ali Kraljević je to uporno odbijao. Sredinom 1992. godine incidenti između HOS-a i HVO-a postajat će sve češći, a u isto vrijeme HOS je njegovao dobre odnose s Armijom RBiH. U junu 1992. godine Kraljević se sastaje s načelnikom Glavnog štaba Armije RBiH Saferom Halilovićem, a uskoro dobija čin general-majora te ulazi u Glavni štab Armije BiH.
Politika Hrvatskih odbrambenih snaga, na čelu sa Kraljevićem, bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini protiv velikosrpske politike osvajanja Bosne i Hercegovine. Hrvatske odbrambene snage dostigle su u ljeto 1992. godine zavidnu jačinu.
Nakon oslobađanja Mostara, Hrvatske odbrambene snage, u kojima se pored Hrvata borio i dobar dio Bošnjaka, izvršile su prodor do grada Stoca, a 6. augusta zauzele su dijelove općine Trebinje. Blaž Kraljević je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Bošnjake da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.
Nažalost, Kraljević je ubijen iz zasjede 9. augusta 1992. godine.
Kako piše Index, početkom augusta Mate Boban, čelnik tzv. Herceg Bosne, još jednom je zatražio od Kraljevića da HOS preda pod komandu HVO-a, što je ovaj odbio. To je bilo devetog augusta. Vinko Martinović “Štela”, jedan od komandanata HOS-a u Mostaru, pratio je Kraljevića do mjesta sastanka. Na sastanku je također učestvovao Bruno Stojić, ministar odbrane tzv. HZ Herceg-Bosne.
Nakon sastanka, u popodnevnim satima, zaustavila ga je vojna policija kod mjesta Kruševo. Došlo je do pucnjave, poginuli su svi putnici u oba zaustavljena vozila. Osim Blaža Kraljevića, poginulo je osam pripadnika HOS-a – Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović.
Njihova tijela su otkrivena sasvim slučajno, u kombiju u Omišu. Do dana današnjeg nije razjašnjeno zbog čega je došlo do pucnjave između dvije strane koje su se praktično borile na istoj strani, a u kojoj su poginuli svi putnici, kao ni to zbog čega su tijela pronađena stotinjak kilometara dalje.
Dan prije pogibije Kraljević je dao intervju za list “Novi danas”, u kojem je kazao kako Boban nije prijatelj BiH.
– Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika – kazao je tada Kraljević.
Kraljević je sahranjen 13. augusta.
Do dana današnjeg, smrt Blaža Kraljevića i HOS-ovaca obavijena je misterijom, a postoji na desetke teorija o tome.
Nekoliko istraga koje su pokrenute završile su u slijepoj ulici. Godine 2013. ŽDO u Zagrebu ponovo je pokrenuo istragu oko smrti komandanta HOS-a. Zbog Kraljevićevih sukoba s HVO-om, Herceg Bosnom, a time i indirektno s Tuđmanom i HDZ-om, njegova se smrt često gleda kroz političku prizmu.
– Blaž je nosio ljiljane na desnoj, a hrvatski grb na lijevoj ruci. Tri dana nakon njegove sahrane, 17. augusta 1992.godine, skinuta je bosanska zastava sa ljiljanima na trgu u Ljubuškom. Do tada se svakodnevno vihorila pored hrvatske zastave – ispričali su svojevremeno Blažovi saborci istraživaču i publicisti Avdi Huseinoviću koji je također istraživao ovaj slučaj.