Iz Evropske službe za podršku azilu (EASO) navode da je ovaj rast dijelom posljedica naglog priliva prijava iz Venecuele (103 više u odnosu na 2018. godinu) i Kolumbije (214 više u odnosu na 2018. godinu).
Pojedine zemlje, poput Kipra, Francuske, Grčke, Malte i Španije, primile su više zahtjeva za azil tokom prošle godine nego za vrijeme takozvane migrantske krize 2015. godine.
Podaci EASO-a pokazuju da je migrantima najdraža Njemačka s obzirom da je ova zemlja obradila 22 posto od 738.425 zahtjeva za azil zabilježenih u cijeloj Evropskoj uniji tokom 2019. godine. Slijede je Francuska sa 17 posto obrađenih zahtjeva i Španija sa 16 posto.
Migranti iz Sirije, Afganistana i Venezuele bili su najbrojniji podnosioci zahtjeva.
Porast broja zahtjeva za azil nastavljen je i u 2020. godini, pri čemu je u prva dva mjeseca ove godine zabilježen rast od 16 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ipak, pandemija je dovela do dramtičnog smanjenja podnošenja prijava za azil.
“Samo u aprilu u zemljama Evropske unije registrovano je oko 8.700 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, što je najmanje od 2008. godine”, navodi EASO.
Međutim, kako se otvaraju granice, tako počinje rasti i broj novih prijava za azil.
Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu Frontex zabilježila je nagli porast ilegalnih prelazaka granica na području istočnog Mediterana. U 2018. broj ovih ilegalnih prelazaka iznosio je 56.600, a prošle godine 83.300.
Broj ilegalnih ulazaka u zemlje zapadnog Balkana gotovo je tri puta veći u 2019. godini u odnosu na godinu ranije. Dok je u 2018. bilo 5.900 ovakvih neregularnih ulazaka, Frontex ih bilježi 15.150 u 2019. godini.