Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine zatražilo je hitnu dopunu novousvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u jer ga nije moguće primijeniti zbog nerealno kratkih rokova, ali i nelogičnosti s obzirom na to da se neke odredbe zakona međusobno isključuju.
Ovaj zakon su iz vladajuće koalicije “Trojke”, HDZ-a i SNSD-a nazivali su evropskim i njegovo usvajanje hvalili kao uspjeh, da bi mjesec i po od njegovog usvajanja i objave u Službenom listu Bosne i Hercegovine bilo ukazano na velike probleme.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće poslalo je prije nekoliko dana inicijativu za hitnu dopunu Zakona o VSTV-u. Upućena je Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, ali i članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednicima svih klubova zastupnika i delegata.
Zatraženo je da primjena zakona umjesto od 23. decembra ove godine počne od 23. marta iduće godine ili alternativno od 23. juna 2024. godine.
Ako rok ne bude pomjeren, od 23. decembra staju sva imenovanja sudija i tužilaca, ali i članova VSTV-a iz reda sudija i tužilaca (iduće godine istječe mandat za tri člana VSTV-a). Blokada će trajati dok ne bude uspostavljen funkcionalan odjel koji je tražen zakonom, a za to trebaju mjeseci i mjeseci.
Iz Ministarstva pravde BiH smo zatražili i čekamo odgovor na pitanje hoće li predložiti dopunu zakona i prolongirati rok. Ministar Davor Bunoza se danas vraća sa službenog puta u Gruziji, a iduće sedmice ponovo treba ići na službeni put.
Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, prokomentirao je da u iščekivanju izvještaja Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u ispunjavanju 14 prioriteta i moguće preporuke Evropskom vijeću za donošenje odluke o otvaranju pregovora, VSTV nas vraća u bh. realnost svojom inicijativom.
– Tako Zakon koji je glavni argument “Trojki” i njihovim koalicionim partnerima SNSD-u i HDZ u “vidljivom napretku u ispunjavanju 14 prioriteta”, dovodi u pitanje dostignuti standard efikasnosti i kvaliteta rada pravosuđa u Bosni i Hercegovini. I ovaj primjer dokazuje da Vijeće ministara i parlamentarna većina nemaju ni znanja ni kompetencija da vode procese koji će Bosnu i Hercegovinu približavati članstvu u EU, jer zakone koje su do sada predložili i usvojili, mislim na Zakon o slobodi pristupa informacijama i ovaj Zakon o VSTV-u, lošiji su od postojećih, ranije donesenih – rekao je Špago.
Istakao je da, nažalost, postoji i opravdanja sumnja da je SNSD preko svojih članova u Komisiji za izradu izmjena Zakona o VSTV-u ciljano progurao odredbe koje su dovele do nemogućnosti primjene novih izmjena Zakona.
– Sve to s ciljem urušavanja pravosudnih institucija BiH, imajući u vidu da “Trojku” u ovome svemu interesuju samo imenovanja i proganjanje kadrova koji su imenovani u prethodnom mandatu bez obzira na njihovo znanje i stručnost – dodao je Špago.
Iz VSTV-a je pojašnjeno da zakon predviđa uspostavu dosad nepoznatih instituta i mehanizama, te da je nepremostiv jaz između propisanog roka za početak primjene i uspostave tih instituta.
Šta su konkretno problemi
Zakon je predvidio uspostavu odjela za provođenje postupka po izvještajima. Za to treba izmjena Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta čije je usvajanje VSTV planirao na sjednici 8. novembra. Međutim, tek tada se mogu inicirati konkursi za popunu radnih mjesta u odjelu, za šta treba saglasnost i Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
– Konkursne procedure traju u prosjeku između šest i devet mjeseci – napominju iz VSTV-a.
Nadalje, propisano je vanjsko praćenje rada odjela, a nije propisana procedura izbora stručnjaka koji će to pratiti. Uz to, kada se završe konkursi, šefa odjela, njegovog zamjenika i po potrebi drugi moraju proći sigurnosne provjere, za šta treba nekoliko mjeseci. Treba usvojiti i kompleksan pravilnik koji normira sve detalje u vezi s imovinskim izvještajima. Bez pravilnika odjel ne može početi s radom, a to znači “potpunu blokadu postupka imenovanja” sudija, tužilaca, članova VSTV-a, ali i potencijalnih imenovanja rukovodstva VSTV-a.
– To direktno može prouzrokovati nemogućnost odlučivanja o pitanjima od značaja za vladavinu prava i jačanje pravne države – ističu u VSTV-a.
Ukazali su da su, osim zbog roka, hitne intervencije na zakon potrebne da bi bile uklonjene kolizije međusobno neusklađenih odredaba. Između ostalog je predviđeno da sudija i tužilac koji je prvi put imenovan dostavlja početni imovinski izvještaj nakon što preuzme funkciju, ali po drugoj odredbi ne može preuzeti funkciju dok ne bude završena dodatna provjera imovinskog izvještaja.
– Postavlja se pitanje kako provesti dodatnu provjeru početnog imovinskog izvještaja kada ga dostavlja nakon, a ne prije stupanja na dužnost – ističu u VSTV-u.