Regionalna akademija za demokratski razvoj (ADD) je u sklopu Plenuma o crnogorsko-srpskim odnosima provela istraživanja o nekoliko tema među građanima ove dvije države.
ADD je organizacija koja za cilj ima ponuditi rješenja za probleme koji postoje u cijelom regionu, te da razvije politike koje će razvijati demokratiju u regionu te garantovati stabilnost i saradnju.
Tako su građani Srbije i Crne Gore anketirani vezano za Srebrenicu, gdje su odgovorili na pitanje da li smatraju da se tamo desio genocid.
Kada je riječ o Crnoj Gori, više od polovine ispitanika (59.5%) odgovorilo je da se u Srebrenici desio genocid, 23% ih je odgovorilo sa “Ne”, a 17.5% sa “Ne znam/nemam stav”.
U Srbiji dijamentralno suprotna situacija. Da u Srebrenici nije počinjen genocid smatra 52% ispitanika, 32% ih ne zna ili nema stav, dok svega 16% kaže da je bio genocid.
Nije to bila jedina anketa koju su sproveli iz Regionalne akademije za demokratski razvoj. Na pitanje “Koji pokret iz Drugog svjetskog rata Vam je bliži?”, ispitanici su birali između partizanskog i četničkog pokreta.
U obje države, najveći broj anketiranih je odgovorio kako ne zna ili nema stav (Crna Gora skoro 50%, a Srbija 39%), s tim što četnički pokret ima mnogo više poklonika u Srbiji (29%) nego u Crnoj Gori (18%). Za partizanski pokret je u obje države glasalo 32% ljudi.
Zanimljivo je pogledati i rezultate ankete vezane za Evropsku uniju. Skoro 80% građana Crne Gore želi da njihova zemlja bude članica EU (77.4%), nešto više od 5% ih nema stav, dok nešto manje od 17% ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji.
U Srbiji, statistički više građana ne želi u Evropsku uniju (41%), nego što ih želi (38%). Oko 20% ispitanika poručilo je kako nema stav po ovom pitanju.
Građani Srbije kao glavni oslonac u vanjskoj politici vide Rusiju sa 20%, dok je EU sa 15% na drugom, a Kina sa 13% na trećem mjestu. Građani Srbije također uglavnom ne žele da Srbija bude članica NATO saveza (75%) dok je samo 9% ispitanika za to.
