Postoji snažna opredijeljenost institucija Evropske unije (EU) za ubrzan put BiH i zemalja zapadnog Balkana za čanstvo u EU. Kazao je to nakon današnjeg sastanka u Briselu član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Članovi Predsjedništva BiH danas su se sastali sa komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, a zatim i sa predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom.
– Od specifičnih pitanja, tu je formiranje vlasti u BiH i članstvo u NATO savezu. Oba pitanja, ja sam o tome govorio, tiču se vladavine prava. Pitanje koje je za mene posebno značajno bilo je regionalna politika i rješavanje otvorenih pitanja koje BiH ima sa susjedima. Ono što treba da prakticiramo, je da, gdje god nemamo saglasnost, se primjenjuje međunarodno pravo. Dobili smo snažnu podršku kao članovi Predsjedništva, na nama je da pokrenemo sve ove procese o kojima sam govorio – izjavio je Džaferović, a prenosi N1.
Član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić rekao je nakon sastanka da je njegov utisak pozitivan, poručivši da se pitanje izmjena izbornog zakona mora rješavati u BiH.
– Pred nas se postavljaju zahtjevi izmjene izbornog zakonodavstva bez preciziranja pravca u kojem to treba da ide. To je naš problem, naša stvar. Izmjene izbornog zakonodstava podrazumijevaju političke i tehničke stvari. Tusk nam je rekao da je vrlo bitno da odnosi u BiH trebaju ostavljati pozitivan utisak kada je riječ o cijelom putu BiH. To je jedan faktor koji ne treba zanemariti. Proces pomirenja mora biti jasnije izražen i bolje vidljiv. Spominjani su neki primjeri iz evropske historije koje bismo mi trebali slijediti. Moj utisak je pozitivan, raspoloženje u Briselu postoji, manje-više je sve u našim rukama – kazao je Komšić u izjavi koju prenosi N1.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, prenosi N1, izjavio je da je na sastancima razgovarano o dostavljanju odgovora na dodatna pitanja Evropske komisije te formiranju vlasti u BiH.
– Bez formiranja novih ograna vlasti, nemoguće je osigurati novu dinamiku. Postoje razlike u vezi sa NATO-om i MAP-om. Bez obzira na neke ranije donesene odluke, mislim da to pitanje trebamo da diskutujemo dolje u BiH. Ono što sam ja shvatio, put ka EU i formiranje organa na nivou BiH nije uvjetovano pitanjima samoga MAP-a ili NATO-a. Razgovarali smo o različitima problemima, pitanje granice sa Hrvatskom i Srbijom. Zna se da je sa Crnom Gorom to pitanje riješeno, problemi imovine državnih preduzeća iz BiH u Hrvatskoj, mi smo donijeli zajedničku odluku na nivou Predsjedništva BiH i smatramo da takav pristup po pitanju imovine u samoj Hrvatskoj, prema onome što mi mislimo, da definitivno status pripadne našim subjektima. Nije fer, nije pošteno da se na taj način blokira ta imovina, pozivamo Hrvatsku da na tom pitanju razgovaramo i da donesmo važno rješenje – kazao je Dodik.
On je poručio da se razgovaralo i o regionalnim pitanjima. Ponovio je stav da će RS pratiti stav Srbije po pitanju Kosova.
– Ovdje se Evropa koncipira i zvanična filozofija jeste usmjerna ka izrazitom poštivanju individualnih prava i da ti kolektiviteti bi trebali da u nekoj genezi razvoja političkih procesa nekako nestanu. Ali to je vjerovatno nemoguće u BiH. U BiH mora doći do dogovora o svemu, dva entiteta i tri naroda uvažavajući sva prava bilo kojeg pojedinca. Ono što svi jedinstveno govore i moji sagovornici, jeste da je neophodno doći do revizije izbornog zakonodavstva. Svako od nas ima svoj pogled na sve to, poznato nam je šta narodi misle o tome, multietničari kao moj prijatelj Komšić, ali u svakom slučaju niko ne spori potrebu da dođe do revizije i modernizacije izbornog zakonodavstva i mislim da je to jedan od zadataka koji ćemo morati da radimo. Meni je drago da je Juncker došao mimo najavljenih protokolarnih obaveza i to govori nama o jednoj dobroj atmosferi. Vraćamo se dolje sa jednim zajedničkim stavom da je što je prije moguće neophodno završiti Upitnik i doći do statusa kandidata BiH za EU – zaključio je Dodik.