Područja sela Petrovići i Koravlica u Crnoj Gori migranti koriste kao početnu “bazu” svog puta u pokušaju ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Svjedoče to i ostaci odjeće, ali i ambalaže, u što se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA), koja je na terenu boravila sa pripadnicima Granične policije BiH – Jedinice Trebinje. Ostaci predmeta koje su koristili njihovi prethodnici, narednim grupama migranata predstavljaju jedan od orjentira kuda se kretati.
A, glavni cilj migranata koji iz Crne Gore pređu u Bosnu i Hercegovinu i neprimjetno nastoje proći granični pojas od deset kilometara jeste sigurno stići u dubinu BiH kako bi izbjegli deporatciju u Crnu Goru.
Migranata u vrijeme posjete ekipe AA selu Miruše, sa bosanskohercegovačke strane, istočno od Bilećkog jezera gdje se nalazi i istoimena stara željeznička stanica, nije bilo, ali ih u većem broju očekuju uskoro, s obzirom na to da dolazi hladnije vrijeme i da će se lagano sa sjevernog dijela, iz područja Zvornika (državna granica BiH sa Srbijom), sve više spuštati ka jugu, ka zoni odgovornosti Jedinice Granične policije BiH Trebinje.
Dobro su opremljeni i svaki od njih u mobilnim telefonima imaju tačno označenu rutu kojom se trebaju kretati prema dubini teritorije Bosne i Hercegovine, o čemu svjedoče snimljene fotografije u njihovim telefonskim aparatima koje su pronašli pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine.
Također, zanimljivo je da migranti kao orjentir na ruti kretanja koriste i dalekovode koji ih vode ka gradovima, odnosno dubini teritorije BiH, a lokacije ispod njih su relativno i čistije i lakše za kretanje. Šiblje i šikara kojom se kreću migranti iz Crne Gore ka Bosni i Hercegovini često na njihovom tijelu ostavljaju posljedice u vidu ozljeda. Zaticali su, kažu pripadnici Granične policije BiH, migrante koji su im izgledali kao da su bili u borbi sa lavovima, a ne kao neko ko se kretao kroz šumska područja, s obzirom na stepen poderane odjeće i ozljeda na tijelu.
Google maps kao pomoć pri pronalaženju rute
“Prije svega, istakao bih ovu rutu na području opštine Bileća. To je lokalitet sela Miruše koje je na putnom pravcu prema Bileći. Najčešća ruta migrantska od azilantskog centra u Podgorici i Nikšiću u Crnoj Gori ka našoj, bosanskohercegovačkoj teritoriji, jeste selo Petrovići u Crnoj Gori, odakle oni silaze ka Bilećkom jezeru, odnosno štreki, tačnije putnoj komunikaciji ka Bileći”, kaže Novica Ružić, inspektor za graničnu kontrolu jedinice Trebinje Granične policije BiH u razgovoru sa ekipom Anadolu Agency.
Brojke na razini prošlogodišnjih
Iako migranata u pokušajima ulaska u Bosnu i Hercegovinu ima, pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine tvrde da za sada nema dramatičnog povećanja njihovog broja kako se stiče slika o načinu izvještavanja u javnosti. To potvrđuje u razgovoru za Anadolu Agency i Adis Hasić, pomoćnik komandira za operacije i organizaciju Jedinice Granične policije BiH Trebinje.
“Statistički podaci govore da stanje trenutno nije nimalo gore u odnosu na isti periodi ili tok 2018. godine. U oktobru ove godine Jedinica Granične policije BiH Trebinje je u ilegalnom prelasku granice spriječila i odvratila ukupno 247 migranata. Ta brojka u mjesecu septembru je bila 217, a ukupno u toku 2019. godine imamo broj od 2.064 migranta koji su soriječeni u ilegalnom prelasku državne granice i vraćeni na teritoriju Crne Gore. Poređenja radi, ta brojka u 2018. godini bila je 2.245. Znači, taj trend je otprilike isti kao i prošle godine”, naglašava Hasić.
Tokom ove godine u pokušajima ulaska u BiH najviše je otkriveno državljana Sirije 495, Maroka 442, Iraka 284, Alžira 269, Pakistana 102, a ima i drugih.
“Naravno da se u praksi desi da određen broj migranata u više navrata pokuša ilegalno preći državnu granicu Bosne i Hercegovine. U ovoj brojci od 2.064 evidentiranih ove godine jesu oni koji su dva i više puta pokuašli preći granicu”, kaže Hasić.
Vjeruje da će kiše i hladniji dani donijeti više posla za pripadnike Jedinice Granične policije BiH Trebinje.
“Po iskustvima iz prošle godine, kada govorimo o istočnoj granici Bosne i Hercegovine, trenutno je najugroženije područje Zvornika. Razlog je nizak vodostaj rijeke Drine. Dolaskom hladnijih dana i zime sigurno će brojke na sjeveru biti manje, a kod nas će biti u povećanju. Mi dajemo sve od sebe. Imamo punu podršku i saradnju Regionalnog centra – Terenskog ureda Jug u Čapljini, kao i podršku Glavnog ureda. Daćemo i ubuduće sve od sebe i nadam se da će to ići u nekom pozitivnom planu”, poručjue Hasić.
(AA)