Oko 300 ljudi možda je ubijeno u bombardiranju Dramskog pozorišta u opkoljenom ukrajinskom gradu Mariupolju 16. marta, rekli su u petak lokalni zvaničnici pozivajući se na iskaze svjedoka, prenijela je Hina. Gradsko vijeće je jasno dalo do znanja da još nije moguće utvrditi tačan broj poginulih nakon incidenta, u kojem je u snažnom ruskom zračnom napadu pogođena zgrada pozorišta, gdje su se stotine ljudi sklonile u opkoljenom gradu.
Ukrajinska vlada je ranije izjavila da je nemoguće reći koliko ih je ubijeno jer je Mariupolj u haosu i pod gotovo stalnim bombardiranjem ruskih snaga u opsadi. Rusija je negirala bombardiranje pozorišta. Kremlj kaže da ruske snage nisu gađale civile nakon invazije na Ukrajinu 24. februara.
”Sve do posljednjeg trenutka ne želimo vjerovati u ovaj užas. Ali riječi onih koji su se nalazili u zgradi u vrijeme ovog terorističkog čina govore suprotno”, izjavili su lokalni zvaničnici.
PRITISAK NA KIJEV
Kratko nakon zračnog udara Ljudmila Denisova, povjerenica za ljudska prava ukrajinskog parlamenta, izjavila je da se više od 1.300 ljudi sklonilo u zgradi. Mariupolj je pretrpio neka od najtežih razaranja u ratu tokom kojeg Rusija nemilosrdno opkoljava i razara ukrajinske gradove. Očaj u gradovima je toliki da ih napušta svako ko je u mogućnosti da ode, dok se oni koji ostaju suočavaju s teškim nestašicama hrane u zemlji koja je nekada bila poznata kao žitnica svijeta, prenosi AP.
Više od 3,7 miliona ljudi izbjeglo je iz Ukrajine od početka ruskih napada, dok ih je više od 6,5 miliona raseljeno unutar zemlje, objavio je UNHCR u petak. Najmanje 1.081 civil je ubijen u Ukrajini i 1.707 povrijeđeno od početka rata 24. februara, prema procjenama UN-a.
”Bez trenutnog prekida borbi, ova neizreciva patnja i masovno raseljavanje ljudi samo će se pogoršavati”, rekao je visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
U Poljsku je prešlo više od 2,2 miliona ljudi iz Ukrajine, u Rumuniju gotovo 573.000, dok je više od 376.000 prošlo kroz Moldaviju, a oko 264.000 je otišlo u Slovačku. Rusija je, također, primila više od 271.000 osoba iz Ukrajine.
”Ustanove za dugotrajnu skrb za osobe s invaliditetom i starije osobe u regijama Kijev, Harkov i Lugansk suočavaju se s užasnom humanitarnom situacijom”, rekla je Matilda Bogner, voditeljica promatračke misije Ureda UN-a za ljudska prava u Ukrajini.
Ukrajina je optužila Moskvu da je nasilno premjestila stotine hiljada civila iz razrušenih ukrajinskih gradova u Rusiju kako bi izvršila pritisak na Kijev da se preda, dok je predsjednik Volodimir Zelenski pozvao stanovništvo da nastavi svoju odbranu i da ne prestaje braniti zemlju ‘’čak ni na minut’’.
Denisova je rekla da su 402.000 ljudi, uključujući 84.000 djece, odvedene protiv svoje volje u Rusiju, gdje bi neki mogli biti korišteni kao taoci za pritisak na Kijev da se preda.
Kremlj je dao gotovo identične brojeve za one koji su premješteni, ali je kazao da su iz pretežno ruskog govornog područja Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini i da žele otići u Rusiju.
Predsjednik Ukrajine izjavio je da je više od 2.000 djece kidnapovano od početka rata Rusije protiv njegove zemlje, prenosi Anadolija.
”Ne znamo gdje se nalaze naša djeca”, rekao je Zelenski, obrativši se samitu Evropskog vijeća putem videoveze.
On je, također, optužio ruske snage da pucaju na konvoje humanitarne pomoći i ciljaju žene i djecu dok se kreću koridorima za evakuaciju.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je, pak, u petak da su ruske snage uništile posljednju veliku ukrajinsku naftnu bazu u predgrađu Kijeva, kao i centar za obuku stranih plaćenika. Naftna baza u naselju Kalinovka pogođena je visoko preciznim krstarećim raketama Kalibr, izjavio je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov na brifingu u Moskvi.
Ukrajinske snage ponovno osvajaju gradove istočno od Kijeva, a ruske koje pokušavaju osvojiti prijestolnicu zastale su zbog prenapregnutih linija opskrbe, objavila je u petak Velika Britanija, što je jedan od dosad najvećih znakova da se mijenja smjer rata.
A ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je u petak Zapad za pokušaj poništavanja ruske kulture, uključujući djela velikih kompozitora poput Petra Čajkovskog, Dmitrija Šostakoviča i Sergeja Rahmanjinova. On je izjavio da su potezi protiv Rusa na Zapadu zbog rata u Ukrajini poput ružnog, rasističkog progona viđenog pod nacističkom Njemačkom.