Na snagu su stupile izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima je kleveta postala krivično djelo. Svako u ovom entitetu ko bude smatrao da je oklevetan ili da je o njemu iznesena neistina moći će podnijeti krivičnu prijavu. Za klevetu su propisane novčane kazne do 6.000 KM. Medijska zajednica, struka i međunarodna zajednica upozoravali su mjesecima da je ovo snažan udarac slobodi izražavanja i očit primjer represije nad medijskom zajednicom. Međutim, uzalud. Zakon je snazi.
Izmjene Krivičnog zakonika RS-a kojima je kleveta kriminalizirana stupile su na snagu. Simbolično, baš na 234. godišnjicu donošenja Deklaracije o pravima čovjeka i građanina. Francuzi su se te 1789. Francuskom revolucijom borili i izborili i za slobodu mišljenja i govora. U RS-u 2023. godine sloboda medija temeljena na slobodi mišljenja, govora, izražavanja ne postaje ograničena, ali svakako kažnjiva. Ko god smatra da je oklevetan ili da je o njemu iznesena neistina ima pravo na tužbu.
“Kažnjavat će i sankcionisati one medije koji se bave pravim novinarstvo i one novinare koji i dalje smatraju da je objektivno, tačno i profesionalno izvještavanje glavni uzus novinarstva, a ne služenje stranačkim interesima”, ocjenjuje novinar Goran Dakić.
Već duže vrijeme novinari protestiraju, međunarodna zajednica ukazuje da je ovakav zakon udar na slobodu izražavanja. Organizacije poput OSCE-a, Transparency Internationala, ali i Američka ambasada u Bosni i Hercegovini i Evropska unija jasno su govorile o problemima i pritiscima koje stupanje na snagu ovog zakona donosi. Međutim, predsjednik RS-a Milorad Dodik to ne vidi tako.
“To je zakon koji je u 20 zemalja Evropske unije rigorozniji”, tvrdi on.
Ipak, iz Evropske unije jasno izražavanje žaljenja, podsjetivši i da su slobode ugrožene ovim zakonom ključne za početak pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom
“Novi zakon ozbiljno utječe na ambijent u kojem djeluje civilno društvo i ograničava slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj. Ovo je potez za žaljenje i nesumnjivo predstavlja krupan korak unazad u zaštiti temeljnih prava. EU očekuje od Bosne i Hercegovine da u skladu s ključnim prioritetom 12 osigura slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara”, poručio je Peter Stano, glasnogovornik pri Evropskoj službi za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
A novinari se svakako više ne osjećaju zaštićeno. Kazne koje su predviđene manje su od onih prvobitno najavljenih, međutim, i dalje su ogromne. Sežu i do 6.000 maraka. Iz straha od procesuiranja pa i kazne najvjerovatnija i prva primjetna posljedica bit će, svakako, autocenzura.
“Zakon je stupio na snagu tako da svi nad glavom imamo pitanje hoćemo li biti procesuirani, krivično gonjeni. Može bitno utjecati na način kojim će se novinari baviti kontroverznim temama, odnosno, izvještavanjem o pitanjima kriminala, korupcije, načinu donošenja odluka, ponašanju javnih zvaničnika, imovini javnih zvaničnika i tako dalje”, ističe Borka Rudić, generalni sekretar udruženja.
Reagirati može visoki predstavnik ili, kako Rudić kaže, i Ustavni sud. Međutim, u RS-u su nedavno doneseni zakoni kojima se njihove odluke ne provode. VSTV kao najveća pravosudna institucija bio je bez izričitog stava o kobnim posljedicama.
Sada, kada su ljudske slobode u svijetu cijenjene sve više, medijski radnici i građani kako u RS-u, ali i u ostatku Bosne i Hercegovine morat će se boriti sa zakonom već davno prevaziđenim. Jer samo podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina je prva zemlja u regionu koja je dekriminalizirala klevetu još prije 20 godina, a sada se ponovo vraćamo nazad.