Informacije o njegovoj smrti prenijeli su brojni zapadni mediji te su se pozvali na izvore unutar porodice.
Kako su naveli, Gulen je preminuo uslijed kardiovaskularnih problema.
Gulen je više od dvije decenije živio u Sjedinjenim Američkim Državama, a često je bio meta turskih vlasti prvenstveno zbog toga što je osumnjičen da stoji iza puča u Turskoj 15. jula 2016. godine.
“Dobro je dokumentovano da turski sudski sistem nije nezavisan, tako da je nalog za moje hapšenje još jedan primjer težnji Erdogana ka autoritarizmu i odstupanja od demokratije”, govorio je tada Gulen.
Gulen se sa prvim optužbama kada je riječ o podrivanju vlasti suočio još 1999. godine kada je u optužnici navedeno da je osnovao nelegalnu organizaciju s ciljem promjene ustavnog sistema i uspostavljanje države zasnovane na islamskim principima.
Odnosi su se godinama kasnije pogoršavali, a posebno nakon pokušaja državnog udara 2016. godine. Posljednjih nekoliko godina, naročito u vrijeme vladavine Donalda Trumpa, govorilo se o tome kako će Gulen biti izručen Turskoj, ali do toga nije došlo.
Pitanje FETO pokreta i samog Gulena Turska je iskoristila i u vanjskopolitičke svrhe, što se naročito vidjelo na primjeru ulaska Švedske i Finske u NATO, kada Ankara kao jedan od uslova za odobravanje ulaska navela i to da Švedska i Finska moraju izručiti određene osobe koje se povezuju sa FETO pokretom.