Pored nasušne želje za secesionizmom, težnja za pokrićem svojih afera i koruptivnih djela koje su predmet pravosuđa je nesumnjivo jedna od vodilja aktuelne politike lidera SNSD-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, piše Klix.
Teško je i upratiti sve teme koje Dodik na sedmičnoj bazi nameće u javnom prostoru. Sedmicu počne sa Oružanim snagama, prespoji pričom o tome kako “muslimani” žele dominaciju pa završi na prijenosu nadležnosti i kritikama ka Ustavnom sudu zbog državne imovine.
Ipak, i pored političke pozadine ne može se isključiti želja da se takvim postupcima prikriju brojne afere koje su lidera SNSD-a godinama opteretile. Jedna od najvećih, a nerazjašnjenih je i famozna kupovina vile u Beogradu. Upravo je u tom slučaju, kako saznaje Klix.ba u posljednje vrijeme intenzivirana istraga.
Do kraja ove godine će, tvrdi predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, Narodna skupština RS-a usvojiti zakon o uspostavljanju visokog sudskog i tužilačkog vijeća RS-a, koje bi na prostoru tog bh. entiteta trebalo zamijeniti postojeće Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH.
“VSTV su okupirali muslimani koji žele putem Suda i Tužilaštva BiH modelirati politički sistem, što je nedopustivo”, kazao je Dodik u petak tokom posjete Bosanskom Brodu.
Odgovor na pitanje zašto se Dodiku tako žuri da razvlasti državne pravosudne institucije na prostoru entiteta RS mogao bi se kriti, između ostalog i u istragama koje se vode protiv njega, a koje su godinama deponovane u ladicama Tužilaštva BiH.
Zanimljivo je da VSTV nije smetao Dodiku dok je na čelu te institucije bio njegov sadašnji savjetnik Milan Tegeltija, koji je prethodno godinama “kadrovirao” u bh. pravosuđu te samim tim utjecao i na brojne predmete i istrage koje su se vodile.
Jedna od tih istraga se odnosi i na predmet “Pavlović banka”, koja već duže od šest godina čeka svoj pravi epilog. Radi se o, podsjećamo, predmetu koji je vezan za vilu u beogradskom naselju Dedinje, koju je Dodik kupio 14. maja 2007. godine za 750.000 eura. Iako je tvrdio da je vilu platio novcem od kredita, ispostavilo se da je kredit u Pavlović banci podigao tek godinu dana kasnije, 27. juna 2008. godine, što je nametnulo opravdanu sumnju da je kredit poslužio kao pokriće.
AMERIČKI IZASLANIKEscobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti
Da stvar bude po Dodika gora, zahtjev za kredit je ovjerio pečatom Vlade RS-a, kojom je u tom periodu rukovodio kao premijer. Vlasnik Pavlović banke Slobodan Pavlović, koji je prije nekoliko dana stradao u saobraćajnoj nesreći, je nakon odobravanja spornog kredita i sam dobio kredit od Investiciono-razvojne banke RS-a u iznosu od pet miliona KM.
Tegeltija se povukao sa čela VSTV-a u decembru 2020. godine, a nedugo poslije je Tužilaštvo BiH došlo do novih dokaza u ovom predmetu, te je saslušalo nekoliko osoba, čime je istraga konačno pomjerena sa mjesta. Nimalo slučajno, Dodik je krenuo u otvoreni sukob sa državnim pravosuđem nastojeći da ga što prije pokuša obezvlastiti na prostoru entiteta RS.
Dodik je, navodno ratu za sporni kredit u iznosu od nešto više od devet hiljada KM uplaćivao u kešu, a novac je donosio vozač koji je, također navodno, u iskazu Tužilaštvu BiH kazao da “nije brojao pare” već ih je u banku donosio “zapakovane”.
Nije to prvi ni posljednji put da se za Dodika veže “zapakovan” novac sumnjivog porijekla. Krajem maja 2017. godine je iz Srbije u BiH unio 200.000 eura u gotovini. Dodik se, nakon što je ta informacija dospjela u javnost, branio tvrdnjom da je novac stekao prodajom dva stana u Beogradu. Čak i da je ta tvrdnja vjerodostojna te da je Dodik novac zaista dobio prodajom stanova, sumnju nameće činjenica da je novac nosio u gotovini.
Na niz neodgovorenih pitanja koja se vežu za Dodikove afere odgovor trebaju ponuditi pravosudne institucije, čije postojanje i djelovanje predsjednik SNSD-a pokušava osporiti i onemogućiti, te pri tome u protivustavnu i nezakonitu opasnu avanturu uvući cijeli entitet RS i srpski narod na koji se poziva.
Treba istaći da je i specjalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabriel Escobar u posljednje vrijeme naročito naglašavao problem korupcije i kriminala u BiH, naglašavajući da brojni političari svojom politikom prvenstveno štite sebe od pravosudnih istraga.